Povijest i kultura
“Srest ćete stare majstore kalafate, osjetiti miris drveta, osjetiti snagu divnih ljudi koji čuvaju svoju tradiciju vjekovnih brodograditelja.”
Dragi posjetitelju mjesta Betine moramo Vas upoznati s betinskim kamenim svodovima, ti svodovi sinonim su mjesta i nigdje ih nema u tolikoj množini kao ovdje. Njihova gradnja razvlaćila se kao tradicijska nit kroz dalmatinsku povijest od dalekog predromaničkog 9.stoljeća. Svodovi skrivaju prolaznike od jarkog sunca te istodobno osvježavaju ugodnom promajom u sparini ljetnih dana. Probajte i Vi proći kroz betinske kamene svodove te osjetiti doživljaj okruženja kamena sa svih strana, osjetiti ćete kao da te u školjci koja Vas kad izlazite propušta kroz ljušturu u neki novi osunčani, bajkoviti ambijent.
Najveći biser mjesta Betine je barokna crkva sa zvonikom sv. Frane Asiškog iz 1601. godine, sa zvonikom iz 1752.godine, djelo šibenskog graditelja Ivana Skoke. Ulaskom u crkvu vidjet ćeš barokni oltar iz 18. st., sliku Gospe od Ružarija, oltar Sv. Josipa sa slikom Gospe od Zdravlja iz istog razdoblja.
Šetajući Betinom uočiti ćete tragove starih pločnika rađenih od oblutaka ,ta je praksa popločavanja ulica bila kroz 18. I 19.st. u nekim dalmatinskim mjestima:
Vjekoslav Kaleb
Dragi posjetitelju mjesta Betine moramo Vas upoznati s betinskim kamenim svodovima, ti svodovi sinonim su mjesta i nigdje ih nema u tolikoj množini kao ovdje. Njihova gradnja razvlaćila se kao tradicijska nit kroz dalmatinsku povijest od dalekog predromaničkog 9.stoljeća. Svodovi skrivaju prolaznike od jarkog sunca te istodobno osvježavaju ugodnom promajom u sparini ljetnih dana. Probajte i Vi proći kroz betinske kamene svodove te osjetiti doživljaj okruženja kamena sa svih strana, osjetiti ćete kao da te u školjci koja Vas kad izlazite propušta kroz ljušturu u neki novi osunčani, bajkoviti ambijent.
Najveći biser mjesta Betine je barokna crkva sa zvonikom sv. Frane Asiškog iz 1601. godine, sa zvonikom iz 1752.godine, djelo šibenskog graditelja Ivana Skoke. Ulaskom u crkvu vidjet ćeš barokni oltar iz 18. st., sliku Gospe od Ružarija, oltar Sv. Josipa sa slikom Gospe od Zdravlja iz istog razdoblja.Šetajući Betinom uočiti ćete tragove starih pločnika rađenih od oblutaka ,ta je praksa popločavanja ulica bila kroz 18. I 19.st. u nekim dalmatinskim mjestima:
“Žalo ili oblutci su kamenčići u tisućama zaobljenih formi u igrama morskih valova,u mjenama oseka i plima,da bi još topli od sunca i mirisima algi bili probrani na šljunčanim plažama,vrijednim rukama preneseni i ugrađivani u pločnike bezbrojnih uličica i kuća”
Ivo Šprljan
Naselje je nastalo za vrijeme Turaka u 16. stoljeću. Stanovništvo se pretežno bavilo poljoprivredom, a poznati su i kao vrsni uzgajivači maslina. U 18. stoljeću u Betini jača zanatska djelatnost među kojima je najvažnija i najpoznatija – brodogradnja. Za betinsku brodogradnju bitan je razvoj korčulanske jer se zanat sa tog otoka prenio na otok Murter. Tijekom 19.st. mnogi korčulanski majstori napuštaju otok, 1745.g. pridružuje im se i Paško Filipi koji napušta rodni otok Korčulu te u Betini sa sinovima podiže brodogradilište. U Betini postoje još stari majstori koji izrađuju brodove na način kako su to radili naši stari. Upitajte mještane gdje se kriju stari majstori, oni će Vam to s ponosom otkriti, a možda ispričati i kakvu zanimljivu priču. Još da Vas uputimo, prema jednoj prekrasnoj pjeskovitoj i bajkovitoj vali - Plitkoj vali - koja skriva još neistražene zidine i tajne rimske vile.
